Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Brodsko-posavska  >  Anketa poslodavaca 2011. godine
Zadnja izmjena: 13.05.2013.

Anketa poslodavaca 2011. godine




IZVJEŠĆE O PROVEDBI ANKETE POSLODAVACA 2011. GODINE

U Anketi poslodavaca za 2011. godinu na području Brodsko posavske županije uzorkom je obuhvaćen 531 poslodavac (trgovačka društva, obrtnici, ustanove), a sudjelovanju u anketi odazvao se 361 poslodavac (68 %).

Upitnik za anketiranje ispunilo je 250 poslodavaca iz sektora trgovačkih društava i ustanova, što čini 69,3 % od ukupnoga broja anketiranih, te 111 obrtnika ili 30,7 % anketiranih.
Kod anketiranih je poslodavaca bilo zaposleno 14670 radnika, što čini udio od 79,8 % u odnosu na uzorak, te 40,3 % u odnosu na ukupni broj zaposlenih na području Brodsko – posavske županije.

Prema veličini poslodavca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći broj anketiranih su mali poslodavci (do 49 zaposlenih) – 297 ili 82,3% od ukupnoga broja, 55 anketiranih su srednji poslodavci (od 50 do 249 zaposlenih), s udjelom od 15,2%, te 9 velikih poslodavaca (više od 250 zaposlenih) ili 2,5%.

Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u istraživanju je sudjelovalo najviše poslodavaca iz područja: prerađivačke industrije - 78 ili 21,6%, trgovine na veliko i malo - 57 ili 15,8%, obrazovanja – 42 ili 11,6%, građevinarstva - 33 ili 9,1%.

U 2010. godini ostvarene su negativne promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca, što znači da je ostvaren veći broj otpuštanja, odnosno prestanka rada radnika od novog zapošljavanja. Anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 2849 radnika, što čini 19,3 % u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2009.) anketiranih subjekata, a istodobno je prestalo raditi ukupno 2949 radnika ili 20 % od ukupnoga broja zaposlenih. Krajem 2010. godine broj zaposlenih je bio manji za 100 radnika ili 0,7 % u usporedbi s prethodnom godinom. Broj zaposlenih žena je porastao, s postotnim rastom od 3,4% ili 204 osobe, za razliku od smanjenja zaposlenosti muškaraca, kod kojih je pad iznosio 3,5% ili 304 osobe. Tako je na kraju 2010. godine broj zaposlenih kod anketiranih subjekata iznosio 14670, i to: 6166 žena (ili 42%) te 8504 muškarca (58%).

Od ukupnog broja poslodavaca koji su tijekom 2010. godine zapošljavali 31,2 % odnosi se na posredovanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kao jedan od najučestalijih načina traženja radnika za zapošljavanje. Također, znatan broj poslodavaca zapošljavao je radnike putem osobnih poznanstava (25,4%), uvidom u vlastitu bazu životopisa (18,7%), oglašavanjem u medijima (20,1%), a manje posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje (1,7%) te na druge načine (2,9%).

Anketirani su poslodavci prognozirali da će u 2011. godini zaposliti ukupno 1239 radnika, što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 8,4 %. Većina planiranog zapošljavanja s udjelom od 72,2% predviđa se na određeno vrijeme, dok je 27,8% udio planiranog zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Istodobno, planirano se zapošljavanje uglavnom odnosi na rad u punom radnom vremenu (96%). S obzirom na strukturu vlasništva anketiranih poslodavaca koji planiraju novo zapošljavanje u 2011. godini, kudikamo najveće potrebe za zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz privatnog ili pretežito privatnog sektora (73,8 %). Unutar državnog/javnog sektora obuhvat ukupnoga planiranog zapošljavanja iznosi 21,1%.

Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, a prema predviđanjima anketiranih, najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u prerađivačkoj industriji (390 ili 31,5%), poljoprivredi (206 ili 16,6%), građevinarstvu (195 ili 15,7% od ukupnoga predviđenog zapošljavanja), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (146 ili 11,8 %), obrazovanju (115 ili 9,3%) te trgovini na veliko i malo (62 ili 5%).

U pogledu očekivanih promjena u zaposlenosti na kraju godine ukupno je 119 poslodavca (33% od svih anketiranih poslodavaca) potvrdno odgovorila na ovo pitanje, tj. da očekuju povećani broj zaposlenih radnika na kraju godine, i to u apsolutnome prirastu od 507 radnika. Istodobno je 90 poslodavca (24,9%) odgovorila da očekuje smanjenje broja radnika, s procjenom od 421 radnika potencijalnih viškova a najveći broj poslodavaca, tj. 152 ili 42,1% poslodavaca nije odgovorili na ovo pitanje (bez obzira da li ne planiraju mijenjati broj zaposlenih ili u ovakvim gospodarskim uvjetima ne mogu prognozirati broj zaposlenih do kraja 2011. godine.

Istaknuta obilježja radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak u 2011. godini su: starija dob (11%), neodgovarajuće zanimanje (8,3%), niža razina stručnosti (s obuhvatom danih odgovora od 15,6%), nezainteresiranost za stjecanje novih znanja (9,2%), zastarjela znanja i vještine (4,6%) te neka druga obilježja (51,3%). Pod drugim obilježjima anketirani poslodavci su se uglavnom izjašnjavali kako nije problem u radnicima, nego u gospodarskim prilikama, manjku ugovorenog posla, gubitku tržišta, recesiji…

Zanimanja radnika koji bi se mogli najčešće pojaviti kao višak su: građevinski radnici (radnik betonirac, radnik visokogradnje ili niskogradnje) (113), bravar (70), zidar (41), prodavač (20), radnik na proizvodnoj liniji (18), itd.

Poslodavci su iznosili svoje mišljenje u pogledu potreba za dodatnom izobrazbom radnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija) radi njihovog zadržavanja u radnom odnosu te u kojim vrstama znanja i vještina postoji potreba za dodatnom izobrazbom. Tako se 92 poslodavaca (25,5 % od ukupno anketiranih) izjasnilo da imaju potrebu za dodatnom izobrazbom postojećih radnika, dok je velika većina poslodavaca, njih 72,6% ili 262 poslodavaca, odgovorilo da nemaju takvih potreba. 7 poslodavaca ili 1,9% se u ovom pitanju nije izjasnilo o svojim potrebama.

Anketiranim poslodavcima najvažnija je bila dodatna izobrazba u uža strukovna i tehnička znanja (24,1% od ukupnih odgovora) i to u većoj mjeri, zatim znanje rada na računalu (21,9%), znanje stranih jezika (16,6%), vještine timske suradnje i komunikacije (17,6%), te vještine ophođenja s klijentima (15,5%).

Anketom smo željeli dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Tražili smo odgovore na pitanja o tome jesu li pri traženju i zapošljavanju radnika koristili usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje; ukoliko jesu, koje su vrste usluga koristili i jesu li zadovoljni dobivenim uslugama.

Poslodavci su najčešće koristili slijedeće usluge HZZ-a: objava potrebe za radnikom na WEB stranici HZZ-a – 32,2%, objava potrebe za radnikom u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a – 24,9%, ciljano posredovanje (upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta) – 16,1%, mjere za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanja radnika) – 10,4%, predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama Zavoda – 7,1%, profesionalna selekcija kandidata (psihologijsko testiranje, liječnički pregled i intervju) – 5,2%, te stručna pomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška – 3,3%.

Možemo konstatirati da su anketirani poslodavci općenito zadovoljni dobivenim uslugama od strane Zavoda. U prosjeku su u 95,3 % slučajeva su potpuno ili djelomično zadovoljni, a tek 4,7 % odgovora ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama.