Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Međimurska  >  Anketa poslodavaca za 2014. godinu, PU Čakovec
Zadnja izmjena: 10.09.2014.

Anketa poslodavaca za 2014. godinu, PU Čakovec


Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu Zavod) putem nadležnih područnih ureda po županijama proveo je redovito godišnje istraživanje – Anketu poslodavaca. Anketa poslodavaca je istraživanje tržišta rada koje provodimo s ciljem uspješnijeg usklađivanja ponude i potražnje radne snage. Potporu Zavodu u provedbi istraživanja i ove godine dale su partnerske institucije: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca.
 
Anketom se od poslodavaca izravno prikupljaju informacije o promjenama u zaposlenosti u protekloj godini, potrebama za novim radnicima, načinima na koji su tražili radnike te potencijalnim viškovima radnika u 2014. godini uz identificiranje profila i vještina radnika, koji bi se mogli zaposliti ili pojaviti kao višak, te poteškoćama pri nalaženju odgovarajućeg kadra. Osim navedenog, istraživanjem je obuhvaćeno i slijedeće: procjena poslodavaca o intervencijama koje bi ih potaknule na dodatno zapošljavanje, ispitivanje raširenosti usavršavanja postojećih zaposlenika, raširenost stručne prakse kod poslodavaca i ispitivanje aktivnosti koje bi ih potaknule na veću spremnost za angažiranje naučnika, kao i interes i informiranost za mjere poticanja zapošljavanja te raširenost suradnje i stupanj zadovoljstva uslugama Zavoda.
 
Rezultati istraživanja imaju višestruku svrhu - prepoznavanje trenutnih oblika zapošljavanja ali i detektiranja budućih trendova na tržištu rada. Stoga će dobivene informacije poslužiti kao podloga za oblikovanje, usmjeravanje i unaprjeđivanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivne politike zapošljavanja, kao i kratkoročnog predviđanja potreba za radnicima na tržištu rada na lokalnoj razini.
 
Uzorak i obuhvat. U Anketi poslodavaca za 2014. godinu uzorkom su bila obuhvaćena 534 poslodavca, a odaziv poslodavaca je bio 87,5% odnosno 467 poslodavaca. Obzirom na organizacijski oblik upitnik je vratila 341 (73,0%) pravna osoba i 126 (27,0%) obrtnika. Obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca bio je 96,1% u odnosu na cjelokupan uzorak odnosno 45,2% u odnosu na ukupan broj zaposlenih prema bazi poslodavaca iz koje je strukturiran uzorak.
 
Struktura anketiranih poslodavaca. Anketirani su poslodavci svih oblika vlasništva, djelatnosti i veličine obzirom na broj zaposlenih radnika. U anketi su pretežito sudjelovali mikro poslodavci (267 ili 57,2%), a zatim slijede mali poslodavci (134 ili 28,7%), srednji (55 ili 11,8%) i veliki poslodavci (11 ili 2,4%).  Što se tiče vlasništva, većina anketiranih  odnosila se na privatni sektor  - 377 (80,7%) poslodavaca, dok se preostali udio odnosio na državni/javni sektor (76 ili 16,3%) te ostale oblike vlasništava (14 ili 3,0%), kao što udruge, zadruge, komore, savezi i sl.  Promatrano teritorijalno kudikamo najveći udio poslodavaca koji su vratili upitnik odnosio se na područje Ispostave Čakovec – 332 ili 71,1%. S obzirom na područje djelatnosti u anketi je sudjelovalo najviše poslodavaca iz prerađivačke djelatnosti (66 ili 14,1%), građevinarstva (44 ili 9,4%) i trgovine (42 ili 9,0%).
 
Promjene u zaposlenosti tijekom 2013. godine. Kod anketiranih je poslodavaca ostvaren neznatno veći broj zapošljavanja radnika od otpuštanja radnika. Naime, tijekom 2013. godine anketirani su poslodavci zaposlili 2.416 osoba, dok je istodobno prestalo raditi 2.407 radnika, što znači da je na godišnjoj razini ostvareno povećanje broja zaposlenih za 9 radnih mjesta ili 0,1%. Što se spola tiče, broj zaposlenih žena povećao se za 1,5%, dok je kod muškaraca zabilježeno smanjenje za 1,2%.
 
Način traženja radnika i poteškoće pri zapošljavanju radnika. Rezultati istraživanja pokazuju da poslodavci koriste različite kanale pri zapošljavanju radnika, no ipak najveći broj poslodavaca radnike i dalje traži posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i to u 67,6% slučajeva. Od značajnijih kanala pri traženju radnika još možemo izdvojiti zapošljavanje putem osobnih poznanstava (39,8%) i  uvid u vlastitu bazu životopisa (26,8%).
 
Poteškoće prilikom zapošljavanja radnika prošle godine imao je svega 51 poslodavac, a najviše zbog nedostatka radnika traženog zanimanja, nedostatka radnika s traženim radnim iskustvom te zbog nezainteresiranosti i nemotiviranosti radnika za prihvaćanjem ponuđenog zaposlenja.
 
Planirano zapošljavanje u 2014. godini. Anketirani su poslodavci prognozirali da će u tekućoj godini zaposliti 1.000 radnika temeljem ugovora o radu, što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja od 6,7%. Većina planiranog zapošljavanja s  udjelom od 80,5% odnosi se na zapošljavanje na određeno vrijeme.
 
Novo zapošljavanje u najvećoj mjeri planiraju mikro poslodavci, kod kojih je stopa planiranog zapošljavanja čak 20,5%. Zapošljavanje planiraju poslodavci svih oblika vlasništva, ali kudikamo najveće potrebe iskazali su poslodavci iz privatnog sektora (702 ili 70,2%). Što se tiče područja djelatnosti, daleko najviše planiranih zapošljavanja u apsolutnim pokazateljima očekuje se u prerađivačkoj industriji (31,0%), građevinarstvu (12,4%) i javnoj upravi i obrani (10,5%). Međutim, najviše planirane stope zapošljavanja bilježe javna uprava i obrana (25,0%), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9,4%) i građevinarstvo (8,6%). Po drugoj strani, prerađivačka industrija (5,1%), trgovina (4,9%) i obrazovanje (2,8%) bilježe ispod prosječne stope.
 
Tijekom 2014. godine poslodavci su uglavnom najavili da će zapošljavati zavarivače/zavarivačice, tesare/tesarice, obućare/obućarice, vozače/vozačice i prodavače/prodavačice. U pogledu vještina odnosno kompetencija koje poslodavci očekuju od svojih zaposlenika, poslodavci najviše očekuju praktična i teorijska znanja u okviru zanimanja i odgovornost. Zaposlenje u najvećem opsegu mogu očekivati osobe srednje stručne spreme, posebice s trogodišnjim strukovnim obrazovanjem.
 
Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2014. godine  U pogledu očekivanih promjena u zaposlenosti na kraju godine, ukupno je 116 anketiranih poslodavaca izjavilo da očekuju povećanje zaposlenosti, i to u apsolutnom prirastu za 432 radna mjesta. Istodobno, svega 26 poslodavaca izjasnilo se da očekuje smanjenje broja zaposlenih, s procjenom od 219 radnika u potencijalnom višku. Razlika između očekivanog povećanja i smanjenja broja radnika je pozitivna – i to za 213 radnika, što ukazuje na povećanje broja radnika za 1,4% do kraja godine.
 
Međutim, evidentirane su značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjena u zaposlenosti prema području djelatnosti poslovanja. Primjerice, za dominantnu granu u Županiji -  prerađivačku industriju, očekuje se pozitivna stopa rasta od 2,6%, dok stagniraju građevinarstvo (-0,1%) i trgovina (-0,9%). Od ostalih značajnijih djelatnosti u Županiji pozitivne stope bilježe djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2,6%) i obrazovanje (0,5%).
 
Potencijalni viškovi radnika u 2014. godini. Većina anketiranih poslodavaca – 372 ili 83,8% ne očekuje da bi se zaposlenici bilo kojeg zanimanja mogli pojaviti kao višak, manji je dio poslodavca naveo da svi radnici imaju sličan rizik da postanu višak bez obzira na zanimanje (69 ili 15,5%), dok su svega tri poslodavca navela da su potencijalnom višku posebno izloženi radnici pojedinih zanimanja (0,7%). Zanimljivo je istaknuti da poslodavci kod navođenja karakteristika radnika koji bi mogli postati višak, zapravo ne smatraju da je problem u karakteristikama samih radnika (nedostatna razina obrazovanja, zastarjele vještine, manjak socijalnih vještina, neodgovarajući odnos prema radu), već će na eventualne viškove pretežito utjecati gospodarska situacija.
 
Obrazovanje i stručna praksa. U neki vid obrazovanja, interno ili eksterno, svoje je radnike uključilo 36,2% poslodavaca koji su odgovorili na anketno pitanje, i to u interno osposobljavanje 1.377 radnika, a putem vanjskih edukatora 1.037 osoba. Učenike ili studente u prethodnoj je godini na stručnu praksu ili naukovanje primalo 36,2% poslodavaca od 448 poslodavca koji su odgovorili na pitanje, a sveukupno je bilo obuhvaćeno 911 osoba, i to pretežito u prerađivačkoj industriji (249) i zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (335). Poslodavci bi bili skloniji angažirati više učenika ili studenata na stručnu praksu kada bi za to primali financijsku potporu (58,2%), dok su nešto manje poticajnim ocijenili razvijen sustav za nalaženje i upućivanje kandidata (51,1%) i osiguranu podršku za osposobljavanje mentora (50,3%).
 
Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i mjere aktivne politike zapošljavanja. Poslodavci uglavnom koriste sljedeće naše usluge: ciljano posredovanje, objavu radnog mjesta i mjere aktivne politike u zapošljavanju. Razina zadovoljstva uslugama Zavoda veoma je visoka, te se zadovoljstvo pojedinim pruženim usluga, zbrajajući potpuno ili djelomično zadovoljstvo, kreće u rasponu od 97,5% do 100,0%. Od ukupnoga broja odgovora, u 99,0% slučajeva poslodavci su bili zadovoljni pruženim uslugama, dok svega 1,0% odgovora ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama.
 
Što se tiče informiranosti o mjerama aktivne politike, poslodavci su relativno dobro informirani o mjerama, a informiranost od mjere do mjere varira od 64,8% kod javnih radova, pa do 26,6% kod mjere za očuvanje radnih mjesta. Što se tiče zainteresiranosti za korištenje mjera, najveći interes za korištenje poslodavci su iskazali za javne radove (51,4%), sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (38,7%) i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (29,8%).  Ukupno su poslodavci iskazali interes za uključivanjem 1.269 osoba, i to pretežito za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (325), sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (293) i javne radove (279).
 
Cjelovite rezultate istraživanja možete vidjeti u publikaciji Anketa poslodavaca 2014.