Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Požeško-slavonska  >  Anketa poslodavaca 2014. – Rezultati provedbe na području Požeško-slavonske županije
Zadnja izmjena: 02.10.2014.

Anketa poslodavaca 2014. – Rezultati provedbe na području Požeško-slavonske županije

Anketa poslodavaca je istraživanje tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svrhom uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj.

Rezultati ankete služe kao osnova za oblikovanje, usmjeravanje i unapređivanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivne politike zapošljavanja te omogućuju praćenje i kratkoročno predviđanje potreba tržišta rada u pogledu zanimanja na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Struktura anketiranih poslodavaca

Tijekom šestotjednoga razdoblja provedbe, anketu su valjano ispunila ukupno 324 poslodavca, tj. 83,1% od uzorkovanog broja kod kojih su bila zaposlena 7.983 radnika, što čini 45,2% u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji krajem 2013. godine.
Najveći broj anketiranih su bili mikro poslodavci (227 ili 70,1%), a najmanje je bilo velikih poslodavaca (8 ili 2,5%). Prema tipu poslodavca anketirano je 148 obrtnika (45,7%) i 176 pravnih osoba (54,3%), a s obzirom na sektor vlasništva 249 ili 76,9% su bili poslodavci u privatnom vlasništvu, 61 ili 18,8% su poduzeća i ustanove u državnom ili pretežito državnom vlasništvu te 14 ili 4,3% su ostali poslodavci.
Gledano prema područjima djelatnosti, najveći broj anketiranih poslodavaca (46,2%) dolazi iz djelatnosti koje su i najznačajnije za gospodarstvo Požeško-slavonske županije; prerađivačka industrija, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovina na veliko i malo te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

Zaposlenost i zapošljavanje u 2013. godini

U 2013. je kod anketiranih poslodavaca zabilježen rast broja zaposlenih za 4,1% u odnosu na kraj 2012. godine. Zaposleno je 1.408 novih radnika, a 1.093 radnika su prestala raditi. Povećanje broja zaposlenih  ostvareno je u 14 područja djelatnosti, a u 3 područja djelatnosti je došlo do smanjenja. Najveći relativni rast broja zaposlenih ostvaren je kod mikro poslodavaca (15,4%), a najmanji kod velikih poslodavaca (1,1%). Kod obrtnika je rast broja zaposlenih iznosio 13,2%, a kod pravnih osoba 3,5%. S obzirom na sektor vlasništva, poslodavci iz privatnog sektora ostvarili su rast broja zaposlenih od 6,4%, a poslodavci iz javnog sektora 0,4%.
Većina novoga zapošljavanja ostvarena je na određeno vrijeme (78,4% ili 1.104 radnika), a najviše zaposlenih radnika završilo je srednjoškolsko obrazovanje.
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi putem vrijednosnih kupona ostvarilo je 9 poslodavaca ili 2,8% od ukupno anketiranih, a ukupno je realizirano 16.055 vrijednosnih kupona.

Istek ugovora o radu na određeno vrijeme bio je najčešći oblik prestanka rada (u 58,3% slučajeva) bez obzira na veličinu poslodavca ili sektor vlasništva iako je nešto rjeđi u državnom sektoru i kod velikih poslodavaca.

Način traženja i poteškoće pri zapošljavanju radnika

Najčešći način traženja radnika bio je putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čije je usluge posredovanja koristilo 59,1% anketiranih poslodavaca, a značajan je i udio poslodavaca koji su tražili radnike putem osobnih poznanstava (40,9%). Poslodavci su rijetko koristili usluge posredovanja privatnih agencija za zapošljavanje (3,4%).
Poteškoće u pronalaženju potrebnih radnika imalo je 19,3% poslodavaca od onih koji su odgovorili na ovo pitanje, a najčešći razlog je bio nedostatak osoba s traženom razinom obrazovanja (69,4%) i nedostatno radno iskustvo tražitelja zaposlenja (50,0%).
Najviše poteškoća anketirani poslodavci su imali s pronalaženjem radnika u znanstvenim, inženjerskim i stručnim zanimanjima (doktor/doktorica medicine, magistar/magistra farmacije), te uslužnim i trgovačkim zanimanjima (konobar/konobarica, kuhar/kuharica i frizer/frizerka ), a nešto manje poteškoća bilo je u pronalaženju radnika obrtničkih zanimanja. 

Planirano zapošljavanje u 2014. godini

Anketirani su poslodavci iskazali namjeru zapošljavanja u 2014. godini na temelju ugovora o radu ukupno 637 radnika što predstavlja stopu planiranoga zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 8,0%.
Novo zapošljavanje u 2014. godini u najvećoj mjeri planiraju mikro poslodavci (30,1%), a znatno niže stope zapošljavanja predviđaju mali (13,3%), srednje veliki (5,7%) te osobito veliki (2,8%) poslodavci.
Gledano u apsolutnim pokazateljima, najveći bi broj radnika mogao biti zaposlen u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (108 radnika ili 17% od ukupnog broja planiranog zapošljavanja), prijevozu i skladištenju (87 ili 13,7%), trgovini na veliko i malo (75 ili 11,8%) te prerađivačkoj industriji (73 ili 11,5%).
Većina se planiranoga zapošljavanja u 2014. predviđa na određeno vrijeme (84,3%), a dvije trećine poslodavaca (66,4%) namjerava zaposliti osobe sa srednjoškolskom razinom obrazovanja.
Poslodavci u privatnom vlasništvu u 80,7% slučajeva planiraju zaposliti osobe srednje razine obrazovanja, dok će poslodavci u javnom sektoru više zapošljavati osobe s višom (11,0%) i visokom (38,7%) razinom obrazovanja.
Od intervencija vezanih za poticanje zapošljavanja najveće učinke na spremnost poslodavaca da zaposle jednog ili više radnika u narednoj godini bi imale one koje utječu na cijenu rada novozaposlenih (sufinanciranje doprinosa i porezne olakšice) dok se ostale intervencije procjenjuju kao manje relevantne za novo zapošljavanje.

Očekivane promjene u zaposlenosti krajem 2014. godine 

Od poslodavaca koji su odgovorili na ovo pitanje, njih 29,5% očekuje da će krajem 2014. imati više zaposlenih (535 osoba), a 6,6% ih očekuje da će imati manje zaposlenih (32 osobe), dok 47% poslodavaca ne očekuje promjene u zaposlenosti. Znatnije postotno povećanje očekuju poslodavci iz djelatnosti prijevoza i skladištenja (10,3%), pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7,9%) i građevinarstva (6,3%), dok su poslodavci iz prerađivačke industrije (3,2%), trgovine na veliko i malo (3,2%), poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (1,2%) te obrazovanja (0,4%), nešto suzdržaniji u očekivanjima rasta broja zaposlenih.
Kao primarni razlog za smanjenje broja radnika poslodavci navode gospodarske poteškoće (kao npr. širenje ili gubitak tržišta.).

Obrazovanje, usavršavanje i stručna praksa 

U 2013. godini 87 ili 26,9% poslodavaca obuhvaćenih Anketom, provodilo je interno ili eksterno obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika. Interno organizirano usavršavanje prošao je 1.181 radnik ili 14,8% zaposlenih kod anketiranih poslodavaca, a usavršavanje koristeći usluge vanjskih edukatora prošao je 871 radnik ili 10,9% zaposlenih.
Stručnu praksu i naukovanje prošao je u 2013. godini 861 učenik ili student kod 108 anketiranih poslodavaca.
Na pitanje o spremnosti organiziranja stručne prakse za učenike i studente uz određene materijalne i sustavne potpore, odgovorilo je oko 2/3 anketiranih poslodavaca. Financijska potpora bi bila stimulativna za 72,2% poslodavaca dok bi sustavne potpore utjecale na odluku organiziranja prakse kod nešto više od polovine poslodavaca.

Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

Usluge Zavoda u 2013. koristila su 202 poslodavca ili 62,3% ukupno anketiranih, dok je njih 72 ili 22,2% izjavilo da nisu koristili naše usluge. Najčešće korištena usluga od strane svih poslodavaca je objava potreba za radnicima putem web stranice HZZ-a ili na drugi način oglašavanja putem HZZ-a što je korišteno u 60,1% slučajeva. Veliki intenzitet je zabilježen kod korištenja mjera za poticanje zapošljavanja (59,2%) te ciljanog posredovanja upućivanjem odgovarajućih kandidata od strane savjetnika HZZ-a (41,1%).
Anketirani poslodavci su u velikoj mjeri zadovoljni dobivenim uslugama Zavoda. U najvećoj mjeri izražavaju potpuno zadovoljstvo najčešće korištenim uslugama objave potrebe za radnicima i mjerama za poticanje zapošljavanja (iznad 90,0%). U velikoj mjeri su potpuno zadovoljni i uslugom ciljanog posredovanja pri zapošljavanju dok je djelomična razina zadovoljstva  u najvećoj mjeri iskazana kod usluga predstavljanja poslodavaca na Sajmu poslova i u prostorijama HZZ-a te profesionalne selekcije kandidata za zapošljavanje.
Vezano uz mjere za poticanje zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavci su najviše informirani o mjerama stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i sufinanciranja zapošljavanja novih radnika. Najveći interes za korištenje je iskazan upravo za navedene mjere. Informiranost i interes za druge mjere su na znatno nižoj razini.
Interes za uključivanje u mjere za poticanje zapošljavanja poslodavci su iskazali za ukupno 762 osobe, najviše za stručno osposobljavanje za rad (254 osobe ili 33,3%, a najmanje u mjeri očuvanja radnih mjesta (56 osoba ili 7,3%).

Cjelovitu analizu Ankete poslodavaca 2014. možete pogledati ovdje