Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Požeško-slavonska  >  Anketa poslodavaca 2015. – Rezultati provedbe na području Požeško-slavonske županije
Zadnja izmjena: 14.10.2015.

Anketa poslodavaca 2015. – Rezultati provedbe na području Požeško-slavonske županije

 
Anketa poslodavaca je istraživanje tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svrhom uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj.
Rezultati ankete služe kao osnova za oblikovanje, usmjeravanje i unapređivanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivne politike zapošljavanja te omogućavaju praćenje i kratkoročno predviđanje potreba tržišta rada u pogledu zanimanja na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.


Struktura anketiranih poslodavaca

Tijekom šestotjednog razdoblja provedbe, anketu su valjano ispunila ukupno 252 poslodavca, tj. 74,8% od uzorkovanog broja kod kojih je bilo zaposleno 9.556 radnika, što čini 54,7% u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji krajem 2014. godine.
Najveći broj anketiranih su bili mikro poslodavci (145 ili 57,5%), a najmanje je bilo velikih poslodavaca (8 ili 3,2%). Prema tipu poslodavca anketirano je 87 obrtnika (34,5%) i 165 pravnih osoba (65,5%), a s obzirom na sektor vlasništva 178 ili 70,6% su bili poslodavci u privatnom vlasništvu, 62 ili 24,6% su poduzeća i ustanove u državnom ili pretežito državnom vlasništvu te 12 ili 4,8% su ostali poslodavci.
Gledano prema područjima djelatnosti, najveći broj anketiranih poslodavaca (43,2%) dolazi iz djelatnosti koje su i najznačajnije za gospodarstvo Požeško-slavonske županije: prerađivačka industrija, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovina na veliko i malo te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. 


Zaposlenost i zapošljavanje u 2014. godini

U 2014. kod anketiranih poslodavaca zabilježen je porast broja zaposlenih za 3,4% u odnosu na kraj 2013. godine. Zaposlena su 2.952 nova radnika, a 2.519 radnika je prestalo raditi. Najveći relativni porast zaposlenih ostvaren je kod mikro poslodavaca (10,0%), a veliki poslodavci su zabilježili pad broja zaposlenih za 0,5%. S obzirom na sektor vlasništva, poslodavci iz privatnog sektora ostvarili su rast zaposlenih od 3,3%, a poslodavci iz javnog sektora 3,8%.
Većina novoga zapošljavanja ostvarena je na određeno vrijeme (78,3% ili 2.311 radnika), a najviše zaposlenih radnika završilo je srednjoškolsko obrazovanje.

Istek ugovora o radu na određeno vrijeme bio je najčešći oblik prestanka rada (u 58,0% slučajeva) bez obzira na veličinu poslodavca ili sektor vlasništva iako je nešto rjeđi u državnom sektoru i kod velikih poslodavaca.


Način traženja i poteškoće pri zapošljavanju radnika

Najčešći način traženja radnika bio je putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čije je usluge posredovanja koristilo 77,9% anketiranih poslodavaca, a značajan je i udio poslodavaca koji su tražili radnike putem osobnih poznanstava (31,5%) i oglašavanjem na Internetu (29,5%). Poslodavci su rijetko koristili usluge posredovanja privatnih agencija za zapošljavanje (2,0%).
Poteškoće u pronalaženju potrebnih radnika imalo je 27,7% poslodavaca od onih koji su odgovorili na ovo pitanje, a najčešći razlog je bio nedostatak osoba s traženim radnim iskustvom (61,5%) i traženom razinom obrazovanja (41,0%). 


Planirano zapošljavanje u 2015. godini

Anketirani su poslodavci iskazali namjeru zapošljavanja u 2015. godini na temelju ugovora o radu ukupno 1.312 radnika što predstavlja stopu planiranoga zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 9,9%.
Novo zapošljavanje u 2015. godini u najvećoj mjeri planiraju mikro poslodavci (26,8%), a znatno niže stope zapošljavanja predviđaju mali (14,8%), srednje veliki (5,5%) te osobito veliki (1,3%) poslodavci.
Gledano u apsolutnim pokazateljima, najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u građevinarstvu (224 radnika ili 17,1% ukupnog broja planiranog zapošljavanja), prerađivačkoj industriji (219 ili 16,7%) i  trgovini na veliko i malo (177 ili 13,5%).
Većina se planiranog zapošljavanja u 2015. predviđa na određeno vrijeme (69,9%), a poslodavci namjeravaju većinom zaposliti osobe sa srednjoškolskom razinom obrazovanja (74,6%).
Poslodavci u privatnom vlasništvu u 84,4% slučajeva planiraju zaposliti osobe srednje razine obrazovanja, dok će poslodavci u javnom sektoru više zapošljavati osobe s visokom razinom obrazovanja (65,3%).
Najveći interes poslodavci su iskazali za zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (38,0%), gdje su najzastupljenija zidarska i limarska zanimanja, a najmanji za zanimanja iz roda zakonodavaca, dužnosnika i direktora (0,3%).


Očekivane promjene u zaposlenosti krajem 2015. godine

Od poslodavaca koji su odgovorili na ovo pitanje, rast zaposlenosti očekuje 38,3%, pad samo 6,1% dok 39,1% poslodavaca ne očekuje promjene u zaposlenosti. Poslodavci ove godine očekuju povećanje broja zaposlenih za 636 radnika odnosno 7,0% u odnosu na broj zaposlenih krajem 2013. godine. Znatno veće stope povećanja broja radnika očekuju mikro i mali poslodavci od srednje velikih i velikih, a gledajući u apsolutnim pokazateljima, njihov udio u očekivanom povećanju broja radnika je 89,5%.
Povećanje broja radnika u 2015. očekuju iznad prosjeka poslodavci iz prerađivačke industrije (10,2%), građevinarstva (23,7%), prijevoza i skladištenja (20,8%),  pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (15,5%) i stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (8,2%). Niža očekivanja od prosjeka  imaju poslodavci iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (4,5%), trgovine na veliko i malo (3,1%) te cijelog javnog sektora.
Kao najčešći razlog povećanja broja zaposlenih, poslodavci su naveli gospodarske razloge (68,8%), a organizacijski razlozi su najčešće navedeni kao razlozi za smanjenje broja radnika (66,7%). 


Regulacija tržišta rada

Kako bi se ispitala prihvaćenost nedavnih promjena u radnom zakonodavstvu od strane poslodavaca, u Anketi poslodavaca postavljeno je pitanje jesu li nedavne promjene olakšale poslovanje u području upravljanja ljudskim resursima. Na ovo pitanje odgovorilo je 200 poslodavca što čini 79,4% ukupnog broja anketiranih. Više od polovine njih (54,0%) nije moglo procijeniti korisnost promjena radnog zakonodavstva, trećina smatra da promjene nisu olakšale njihovo poslovanje u upravljanju ljudskim resursima, a 12,5% poslodavaca dalo je pozitivan odgovor.
Izuzeće od doprinosa na plaću pri zapošljavanju mladih osoba na ugovor o radu, blizu dvije trećine (64,8%) poslodavaca je prepoznalo kao koristan instrument. Približno jednaki udio poslodavaca (30%) smatra promjene u definiciji otkaznog roka kao koristan, odnosno kao nekoristan instrument, a ostali instrumenti su većinom ocijenjeni kao nekorisni.


Upravljanje i razvoj ljudskih potencijala

Uvođenje u posao je proces/aktivnost koju poslodavci najčešće koriste u upravljanju i razvoju ljudskih potencijala. Ovu aktivnost koristilo je 51,6% poslodavaca koji su odgovorili na postavljeno pitanje. Češće nego druge aktivnosti, poslodavci još koriste planiranje zapošljavanja novih radnika, praćenje i ocjenjivanje radne uspješnosti te motivaciju i nagrađivanje zaposlenika. Najmanje koriste selekciju novih zaposlenika (14,4%) i planiranje razvoja karijere  (7,0%). Blizu petine (19,1%) poslodavaca ne koristi niti jedan proces/aktivnost u upravljanju ljudskim potencijalima.
Gledano prema područjima djelatnosti najveći broj procesa/aktivnosti u upravljanju ljudskim potencijalima koriste poslodavci u javnoj upravi, obveznom socijalnom osiguranju te djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije. S druge strane, poslodavci iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i u opskrbi vodom i gospodarenjem otpadom, u manjoj mjeri koriste alate za upravljanje ljudskim potencijalima.


Obrazovanje radnika

Gotovo polovica anketiranih poslodavaca (45,2%) je u protekloj godini organizirala neki oblik edukacije ili usavršavanja svojih zaposlenika. Radnike su na edukaciju ili usavršavanje značajno češće upućivali poslodavci iz javnog sektora (82,3%), a u privatnom sektoru, rastom veličine poslodavca raste i udio onih koji su educirali svoje zaposlenike (mikro poslodavci 24,8%, veliki poslodavci 83,3%).
Ukupno je 16,7% radnika zaposlenih kod anketiranih poslodavaca pohađalo neki oblik edukacije ili usavršavanja, znatno učestalije iz državnog ili javnog sektora, a gledano prema veličini, učestalije kod srednje velikih poslodavaca.
Ako promatramo samo privatni sektor, u odnosu na broj zaposlenih u tim djelatnostima, najučestalije edukaciju pohađaju radnici u djelatnosti prijevoza i skladištenja (16,9% zaposlenih), ostalih uslužnih djelatnosti (13,3%), građevinarstva (13,2%) i trgovine na veliko i malo (10,6%).


Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

Usluge Zavoda u 2014. koristilo je 158 poslodavca ili 66,9% onih koji su odgovorili na ovo pitanje, što predstavlja povećanje u odnosu na 2013. kada je usluge Zavoda koristilo 62,3% poslodavaca. Najčešće korištena usluga je objava potreba za radnicima na web stranici HZZ-a i oglasnoj ploči što je korišteno u 58,1% slučajeva. Veliki intenzitet je zabilježen kod korištenja mjera za poticanje zapošljavanja (52,2%) te ciljanog posredovanja upućivanjem odgovarajućih kandidata od strane savjetnika HZZ-a (38,0%). Nešto manje je korištena usluga predstavljanja tvrtke i slobodnih radnih mjesta u prostorijama HZZ-a i na Sajmu poslova, dok su usluge profesionalne selekcije kandidata za zapošljavanje i pomoći kod zbrinjavanja viška radnika poslodavci koristili rijetko.
Kao i prošle godine, poslodavci su u ovogodišnjem upitniku imali priliku iskazati interes za korištenje mjera za poticanje zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od onih koji su odgovorili na pitanje, njih 74,4% je iskazalo interes za bilo kojom od mjera, a i dalje su u fokusu poslodavaca mjere stručnog osposobljavanja za rad (63,1% zainteresiranih) i sufinanciranja zapošljavanja novih radnika (59,5% zainteresiranih).

Cjelovitu analizu Ankete poslodavaca 2015. možete pogledati OVDJE.