Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Primorsko-goranska  >  Okrugli stol „Razvoj kompetencija za tržište rada Primorsko goranske županije“
Zadnja izmjena: 24.11.2017.

Okrugli stol „Razvoj kompetencija za tržište rada Primorsko goranske županije“

 

U utorak, 21 studenog 2017., u prostorijama Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Rijeka, obilježen je Europski dan poslodavaca. Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Rijeka u suradnji s HGK ŽK Rijeka organizirao je okrugli stol na temu „Razvoj kompetencija za tržište rada Primorsko goranske županije“.
Sudionici okruglog stola uz HZZ RU Rijeka, HGK ŽK Rijeka bili su HOK Obrtnička komora PGŽ, Narodno učilište Rijeka, predstavnici vodećih tvrtki s područja Primorsko-goranske županije, mali i srednji poslodavci, tvrtka koja tek ulazi na tržište PGŽ te korisnica poticaja za samozapošljavanje. Tvrtke sudionici okruglog stola dolaze iz širokog spektra djelatnosti (farmaceutska industrija, promet, brodogradnja, prehrambena industrija, uslužne djelatnosti, građevina, informatika).

Okrugli stol obuhvatio je tri teme:
  • Neusklađenost kompetencija radne snage i potreba tržišta rada
  • Dualno obrazovanje
  • Obrazovanje odraslih i mjere aktivne politike zapošljavanja
U uvodu je rečeno da je cilj okruglog stola upozoriti na situaciju na županijskom i nacionalnom tržištu rada i sve izraženiji nedostatak stručnih kompetencija kako kod zaposlenih i nezaposlenih, tako i učenika i studenata.

Kroz raspravu sudionici su istaknuli utjecaj ulaska RH u EU na stanje na nacionalnom tržištu rada i migracijske procese koji su doveli do manjka kvalificiranih radnika u velikom dijelu djelatnosti te zahtjevima za uvoz radne snage iz trećih zemalja koji su nastali kao posljedica navedenog manjka. Nedostatak kompetencija radne snage na nacionalnom tržištu rada uzrokuje i pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Predstavnici HZZ RU Rijeka istaknuli su da rezultati ankete poslodavaca za 2017. godinu također ukazuju na nedostatak kompetencija radnika te su upoznali sudionike s mjerama aktivne politike zapošljavanja usmjerenim upravo na razvoj kompetencija za tržište rada: obrazovanje nezaposlenih, potpore za usavršavanje i osposobljavanje na radnom mjestu. Sudionici su pozdravili napore koje Hrvatski zavod za zapošljavanje ulaže u realizaciji mjera obrazovanja nezaposlenih osoba te da je na ovom planu potrebna još tješnja suradnja HZZ-a i poslodavaca te na tom tragu od strane poslodavaca jasnije definiranje kakva znanja i vještine trebaju imati radnici koje traže što uvijek nije slučaj. 

U raspravi o perspektivama dualnog obrazovanja u RH, upozoreno je na nedovoljan broj mentora koji se kod određenog broja poslodavaca javlja i pri korištenju mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a  te je predloženo da se omogući mentorstvo umirovljenicima uz prethodno obrazovanje u pedagoškim vještinama, istaknut je i sve izraženiji generacijski jaz između mentora i novozaposlenih radnika. Predloženo je da se aktivnije radi na promociji određenih zanimanja za koja kod učenika osnovnih škola ne postoji izraženi interes, a tržište rada ih s druge strane izraženo traži. Manjak interesa za ista zanimanja postoji i kod radno neaktivnih osoba te su potrebni dodatni napori da ih se uključi u andragoške obrazovne programe putem kojih bi se prekvalificirali ili osposobili za rad u tim zanimanjima. Kao neophodno je istaknuto da se u Hrvatskoj značajno proširi učenička praksa i učenje temeljeno na radu ne samo u obrtničkim zanimanjima već i u svim strukovnim četverogodišnjim smjerovima.

U ovom trenutku osim nedovoljnog broja mentora, dodatne probleme predstavljaju neprovođenje prakse kod poslodavaca, nedovoljno razvijeni programi prakse i nedovoljno visoka kvaliteta uvjeta rada i zaštitnih sredstava. Modeli dualnog obrazovanja koji su prepoznati kao najprikladniji za temelj razvoja hrvatskog modela su oni Austrije i Njemačke. Zaključeno je da se obrazovni sustav ne može prilagođavati aktualnom stanju na tržištu rada jer to neće donijeti rješenje nego razvijati programe za buduće razdoblje i buduće potrebe nacionalnog gospodarstva što u RH i dalje izostaje, a kako bi se to moglo dogoditi potrebno je zajedničko djelovanje obrazovnih ustanova, poslodavaca i institucija na lokalnom i nacionalnom tržištu rada.