Vijesti iz županija


Izaberite vijesti iz županija

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka i Grad Zagreb

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska


Kontakti


Info telefon : 01 6444 000
Telefon : +385 1 6126 000
Fax : + 385 1 6126 038 
e-mail : hzz@hzz.hr


Linkovi na kontakte Regionalnih i Područnih ureda:
Kontakti Regionalnih/Područnih ureda

Početna  >  Novosti  >  Vijesti iz županija  >  Koprivničko-križevačka  >  Održan Okrugli stol „Mjerama aktivne politike zapošljavanja do kompetencija traženih na tržištu rada"
Zadnja izmjena: 09.11.2018.

Održan Okrugli stol „Mjerama aktivne politike zapošljavanja do kompetencija traženih na tržištu rada"

 
U okviru obilježavanja Trećeg Europskog dana poslodavaca te u Europskom tjednu vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (5. do 9. studenoga 2018.) Područni ured Križevci organizirao je 7. studenoga 2018. godine Okrugli stol na temu „Mjerama aktivne politike zapošljavanja do kompetencija traženih na tržištu rada“.

Cilj Okruglog stola bio je predstaviti poslodavcima i nezaposlenim osobama paket mjera aktivne politike zapošljavanja „Od mjere do karijere“, s naglaskom na obrazovne mjere, kako bi se povećala razina zapošljivosti nezaposlenih osoba, povećala konkurentnost zaposlenih osoba te uskladile kompetencije s potrebama na tržištu rada. Okruglom stolu prisustvovao je 31 sudionik, među kojima je aktivno sudjelovalo 8 poslodavaca, njihovi zaposlenici i nezaposlene osobe.

Nakon uvodnih riječi u kojima je predstojnica PU Križevci Vesna Kuterovac prisutne uvela u Treći Europski dan poslodavaca, ujedno čestitavši poslodavcima njihov Dan, iznijela je sažeti prikaz stanja na tržištu rada Koprivničko-križevačke županije. Posebno se osvrnula i na statistički podatak Eurostata iz 2017. godine o uključivanju odraslih u programe cjeloživotnog učenja prema kojem se Hrvatska nalazi na dnu ljestvice, uz Rumunjsku i Bugarsku, s 2,3% odrasle populacije uključene u programe cjeloživotnog učenja, dok je prosjek Europske unije 10,9%, no mnogo zemalja ima iznad 25% odraslih uključenih u programe cjeloživotnog učenja. Nameće se pitanje zbog čega je u Hrvatskoj toliko niska svjesnost o važnosti kontinuiranog i cjeloživotnog učenja i nadogradnje znanja i vještina, no svakako o tome treba stalno pričati i osvješćivati ljudima potrebu i nužnost cjeloživotnog učenja.
O mjerama aktivne politike zapošljavanja govorile su Mateja Feljak i Valerija Kramar Mihalić iz PU Križevci, posebno se osvrćući na obrazovne mjere koje su i kod poslodavaca jako dobro prihvaćene, s obzirom da trenutno na lokalnom tržištu rada nema kvalificiranih radnika u različitim djelatnostima te da poslodavci sve više posežu za mjerom osposobljavanja na radnom mjestu, te na taj način i osobu bez potrebnih kvalifikacija osposobe za svoje potrebe.

Nakon prezentacija uslijedila je vrlo aktivna rasprava i iznošenje iskustava samih poslodavaca o dobrim stranama korištenja mjera aktivne politike, ali i problemima s kojima se poslodavci suočavaju.

U prvi dio zaključaka Okruglog stola možemo sumirati iskustva poslodavaca u korištenju mjera aktivne politike, a koja su svakako pozitivna. Iskustvo poslodavaca može biti posebno lijepo ukoliko ima osobu koja želi raditi i stjecati nova znanja. Aktualni problem poslodavaca jest da za određene poslove ne mogu pronaći zainteresiranu osobu, čak i kada snize kriterije vezane uz traženo zvanje ili iskustvo. Poslodavci sve više uočavaju da posloprimci ne pokazuju volju za radom. Korištenjem mjera aktivne politike poslodavcu se smanjuju troškovi uvođenja u posao i učenja, kao i davanja koja poslodavac ima, međutim, poslodavac mora u novozaposlenu osobu uložiti puno više od financija – vrijeme, trud i strpljenje da nauče osobu obavljati određene poslove. Kad se osoba osposobi i prilagodi radnom mjestu, javlja se problem zadržavanja osobe u radu, čak i uz ponudu veće plaće. Nadalje, poslodavci doživljavaju da posloprimci postavljaju svoje uvjete pred njih, uspoređujući npr. uvjete u drugim zemljama, a također doživljavaju nepoštivanje poslovnog komuniciranja te poslovnih odnosa i bontona općenito.

U drugi dio zaključka mogu se staviti svojevrsne upute i preporuke poslodavaca onima koji traže posao. U prvom redu osobito je važna pismenost – pravopis, gramatika, informatička pismenost, poslovno komuniciranje, bilo usmeno, bilo pismeno. Također su važne razvijene socijalne vještine. Važna je osviještenost o nužnosti poštivanja reda i autoriteta. Važno je raditi prema uputama nadređenoga. Radnik koji želi raditi i prihvaćati sugestije rukovoditelja, može biti siguran da će njegov rad biti prepoznat. Cjeloživotno obrazovanje je temelj. Ulaganje u vlastito znanje je nužnost. Osoba treba pokazati volju za radom i učenjem. Budući da su se uvjeti radnih mjesta i tehnologije rada u mnogim zanimanjima promijenili, potrebno je dobro se informirati o sadašnjem načinu rada u pojedinom zanimanju i tek onda procijeniti je li neko zanimanje za mene ili nije, a ne unaprijed stvarati predrasude i zaključivati temeljem „zastarjelih” informacija ili temeljem tuđih iskustava.

Zaključno, poslodavci su se složili da kod svojih zaposlenika svi vole vidjeti entuzijazam i inicijativu. Pozitivno ponašanje, pozitivan odnos prema radu i nadređenima svakako rezultiraju zadovoljstvom i poslodavca i zaposlenika, a time i njihovog okruženja, odnosno društva u cjelini.