Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prilikom posljednjeg popisa stanovništva obavljenog 2001. godine, u Hrvatskoj živi 429.421 osoba s invaliditetom, što čini 9,7% ukupnog stanovništva. Iako nema službenih podataka, procjenjuje se da je oko 40.000 osoba s invaliditetom u radnom odnosu, a otprilike 274.000 su korisnici invalidskih mirovina. Oko 15.500 djece s teškoćama u razvoju uključeno je u proces odgoja i obrazovanja. 31. prosinca 2010. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 6.255 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Tijekom 2010. godine s evidencije Zavoda zaposlilo ih se 1.080.
U uvjetima pojačane ponude i smanjene potražnje, osobe s invaliditetom teško se zapošljavaju na otvorenom tržištu rada. Razlozi otežanom pristupu zapošljavanja osoba s invaliditetom su mnogostruki, a svakako najevidentniji razlog je nedovoljna informiranost šire javnosti, a prvenstveno poslodavaca, o (radnim) mogućnostima i potencijalima osoba s invaliditetom, ali podjednako tako i nedovoljna senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom.
O konkurentnosti osoba s invaliditetom potrebno je voditi računa od trenutka identificiranja odnosno stjecanja invaliditeta, a to svakako zahtijeva sinergijsko-koordinirani pristup svih segmenata društva, i to počevši od sustava zdravstva i socijalne skrbi, obrazovnog sustava, sustava zapošljavanja i ostalih, uz iznimno važnu podršku obitelji, udruga osoba s invaliditetom i udruga koje skrbe o osobama s invaliditetom, te samih osoba s invaliditetom.
Prilikom zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, od izuzetne važnosti su kompetencije kandidata za konkretno radno mjesto. Invaliditet sam po sebi je irelevantna kategorija u uvjetima kad osoba s invaliditetom posjeduje kompetencije potrebne za uspješno obavljanje pojedinog posla. U svim slučajevima u kojima se invaliditet uzima kao obilježje koje otežava zapošljavanje i rad osobe s invaliditetom koja posjeduje odgovarajuće kompetencije, vrši se izravna ili neizravna diskriminacija osoba s invaliditetom čime im se uskraćuje njihovo pravo na samostalan život i rad.
Međutim, efikasnije i kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada podrazumijeva odgovarajuće promjene i prilagodbe svakog pojedinca, udruženja, sustava, uz prijeko potrebnu potporu države. Osobe s invaliditetom su aktivni sudionici svakog civiliziranog društva i kao takve moraju imati mogućnost djelovanja i aktivnog participiranja u svakom društvu.
|