Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Splitsko-dalmatinska županija

U Županijskoj komori Split održano predavanje i rasprava na temu „Tko se boji krize još?“

18. listopada 2019.

 split-okrugli-stol-tko-se-boji-krize-jos

 

Dana 10. listopada 2019., u Županijskoj komori Split (Obala Ante Trumbića 4) održano je predavanje i rasprava na temu „Tko se boji krize još?“, ekonomskog analitičara Zdeslava Šantrića, voditelja analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors, a donedavno glavni ekonomist OTP – Splitske banke, koje je održano u sklopu proširene sjednice Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Split.

U ovoj raspravi pokušalo se dati odgovore na slijedeća pitanja:

  • Jesmo li na pragu nove recesije?
  • Kakva su aktualna globalna kretanja?
  • Kakvi su pokazatelji domaćeg gosposdarstva?
  • Možemo li opušteno u 2020.-tu?

Na sjednici su sudjelovali i predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, institucija, Sveučilišta te brojnih gospodarskih subjekata, članica ŽK Split.

Oporavak od krize u Hrvatskoj, bio je puno sporiji i dinamika rasta je bila puno blaža nego kod ostalih zemalja srednje i istočne Europe. Ono što se može vidjeti je da se rast puno oslanja na osobnu potrošnju, a u posljednje vrijeme su se tome značajnije pridružile i investicije. Ipak, za razliku od onog što smo vidjeli od investicija 2008. godine kada i u pretkriznom razdoblju gdje je većina investicija bila naslonjena na građevinski sektor i infrastrukturu i financirana od strane države, danas je značajniji doprinos privatnih investicija, ali i investicija koje se financiraju sredstvima iz EU.

Što se tiče ove godine, očekuje se da bi rast BDP-a trebao iznositi 2.8%, a iduće godine blago usporiti na 2.5%. Bez obzira na ove nepovoljnije međunarodno okruženje, u kratkom roku taj rast će biti ponovno podržan osobnom potrošnjom, gdje bi smanjivanje PDV-a i smanjivanje poreza na dohodak, trebalo potaknuti rast domaće potražnje.

U raspravi je navedeno kako je zbog snažne domaće potražnje uvoz ponovno raste mnogo brže od izvoza. Smanjenje broja zaposlenih rezultiralo je rastom produktivnosti u kriznim godinama i upravo je to bio jedan temelj za dvoznamenkastu stopu rasta izvoza koje smo imali do prije nekoliko godina.

Situacija se sada ponovno promijenila i imamo radi snažne domaće potražnje rast uvoza mnogo brži od izvoza i to je nešto što dovodi do situacije koju smo imali prije desetak godina. Isto tako ti pozitivni trendovi su vidljivi i u činjenici da imamo i rekordno nisku stopu nezaposlenosti, izrazito visoku likvidnost financijskog sustava te rekordno niske kamatne stope, trend smanjenja javnog duga i suficit u proračunu.