U okviru Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske u Zagrebu je 28. svibnja 2026. održana konferencija „Biram Hrvatsku“, koju je organizirao Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Konferencija je okupila oko 120 sudionika, predstavnika institucija, poslodavce, stručnjake, povratnike i hrvatske državljane izvan Republike Hrvatske, s ciljem poticanja dijaloga o povratku, zapošljavanju i mogućnostima za život i rad u Hrvatskoj.
Uvodnim govorima sudionicima su se obratili ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Ravnatelj HZZ-a Ante Lončar istaknuo je kako je cilj konferencije predstaviti mjere aktivne politike zapošljavanja, s posebnim naglaskom na mjeru Biram Hrvatsku, koja ima višestruke učinke na povratak hrvatskih državljana u Republiku Hrvatsku.
Ministar Ružić naglasio je kako se mjera Biram Hrvatsku provodi od 2022. godine te da interes za njezino korištenje kontinuirano raste. Naveo je kako su od početka provedbe odobrena ukupno 1.802 zahtjeva, od čega 1.720 za povratak iz inozemstva i 82 za internu mobilnost. U poslovnim subjektima otvorenima uz korištenje mjere zaposleno je gotovo 2.500 radnika, a za provedbu mjere dosad je isplaćeno više od 27 milijuna eura.
Istaknuo je i kako hrvatski iseljenici i njihovi potomci predstavljaju važan potencijal za razvoj gospodarstva i društva te mogu pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva svojim znanjem, iskustvom i poduzetničkim idejama. Najveći broj korisnika mjere za povratak iz inozemstva dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske.
Državni tajnik Ivan Vidiš predstavio je rezultate mjere Biram Hrvatsku te istaknuo pozitivne trendove na hrvatskom tržištu rada.
Naglasio je kako je stvoreno je više od 300.000 novih radnih mjesta, a prosječna neto plaća porasla je na 1.555 eura. Sve to pridonijelo je zaokretu negativnih migracijskih trendova i sve većem povratku hrvatskih državljana. Istaknuo je kako danas korisnici mjere Biram Hrvatsku, koji su se vratili iz inozemstva i pokrenuli vlastito poslovanje, zapošljavaju oko 2.500 osoba.
U okviru konferencije održana su i dva panela. Na panelu „Trendovi povratka i zapošljavanja u Hrvatskoj“ na kojem su sudjelovali Zrinka Špoljarić iz ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivana Mehle zamjenica ravnatelja HZZ-a, Dario Magdić zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Antun Trojnar predsjednik Obrtničke komore Zagreb, predstavljeni su izazovi i mogućnosti povezani s dugoročnim ostankom povratnika u Hrvatskoj, pri čemu je naglašena važnost kvalitetnih životnih uvjeta, sigurnosti, dostupnog stanovanja, obrazovanja i stabilnog tržišta rada.
Sudionici panela istaknuli su kako se sve više hrvatskih državljana odlučuje na povratak, osobito iz Njemačke, Austrije i Irske, a među ključnim razlozima navode kvalitetu života, sigurnost i blizinu obitelji. Posebno je istaknuta važnost mjere Biram Hrvatsku te sustava vaučera za obrazovanje kao poticaja za povratak i uključivanje na tržište rada.
Na panelu „Mjera Biram Hrvatsku u praksi“ svoja iskustva podijelili su korisnici mjere koji su nakon života i rada u inozemstvu odlučili poslovnu i obiteljsku budućnost graditi u Hrvatskoj.
Među sudionicima panela bili su Boris Numanović iz Nove Gradiške, koji se sa suprugom vratio iz Njemačke i pokrenuo tvrtku CROAX d.o.o., Ana Filipović iz Novske, povratnica iz Njemačke koja danas vodi obrt za izradu nakita i kreativnih proizvoda Koli Art, Michelle Jurić, povratnica iz Australije i Njemačke koja u Zagrebu razvija vlastiti poslovni projekt Remember Her Collective, te liječnik Aron Grubešić, koji je iskustvo stečeno u Velikoj Britaniji odlučio primijeniti u Hrvatskoj kroz razvoj programa transplantacije matičnih stanica u Rijeci.
Sudionici su istaknuli kako odluka o povratku nije isključivo povezana s financijskim razlozima, već i sa željom za kvalitetnijim životom, osjećajem pripadnosti i sigurnosti te blizinom obitelji i zajednice.
