Mehanizam za oporavak i otpornost nastao je kao odgovor Europske unije na ekonomske i i društvene posljedice pandemije uzrokovane koronavirusom koja je 2020. pogodila cijeli svijet, s ciljem izlaska iz te situacije i stvaranja temelja za još otpornija društva i održivija gospodarstva. U svibnju 2020. Europska komisija je predložila plan oporavka za Europu, a čelnici država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO) kojim je državama članicama omogućeno korištenje 1.824 milijarde eura za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, i to: 750 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i 1.074 milijarde eura iz VFO-a.
U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućilo korištenje sredstava za provedbu vlastitih akcijskih planova, mjera i reformi za osiguranje ubrzanog gospodarskog oporavka te digitalnu i zelenu transformaciju.
Hrvatska u okviru RRF-a ima na raspolaganju 9.9 milijardi Eura, a kada se iz VFO-a doda još 5,3 milijarde Eura, Hrvatskoj će biti na raspolaganju u slijedećih deset godina gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava.
Nacionalni plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) u skladu s ciljevima RRF-a obuhvaća reforme i investicije koje se provode najkasnije do 31. kolovoza 2026., posebice one koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana.
Slijedom ispunjenih kriterija i reformi, Hrvatska je iz europskog proračuna u srpnju 2024. zaprimila petu tranšu uplate sredstava u iznosu od 822 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost i postala prva država u Europskoj uniji kojoj je odobren zahtjev za isplatom pete rate.
Rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kreiranju reformi, mjera i investicija dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje od 2021.-2026. koji se ostvaruje u dvije komponente „Javna uprava, pravosuđe i državna imovina“ i „Tržište rada i socijalna zaštita“.
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje od 2021.-2026. Hrvatski zavod za zapošljavanje kao korisnička institucija je zadužen za provedbu reformske investicije „Digitalizacija i informatizacija HZZ-a“ (C2.3. R3-I10) u vrijednosti od 57.462.803,00 kuna koja je dio „Digitalne transformacije društva i javne uprave“ (C2.3.) unutar komponente C2 „Javna uprava, pravosuđe i državna imovina“.
HZZ je u komponenti „Tržište rada i socijalna zaštita“ (C4) nositelj tri reformske mjere.
Cilj reformske mjere „Razvoj i provedba novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije tržišta rada“ (C4.1. R1) u iznosu od 1,1 milijardi kuna, je donošenje novih mjera aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja povezanog sa zelenom i digitalnom tranzicijom te povećanja konkurentnosti i zapošljivosti radne snage u skladu s potrebama tržišta rada, s posebnim naglaskom na aktivaciju dugotrajno nezaposlenih osoba. Tako su kreirane tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja za zelenu i digitalnu tranziciju koje je Upravno vijeće usvojilo u prosincu 2021. godine (potpore za zapošljavanje, pripadništvo i samozapošljavanje za zelenu i digitalnu tranziciju.
Do sada je odobreno 3.034 zahtjeva za sve tri APZ mjere, a od toga za 1.994 osobe iz ranjivih skupine definiranih Operativnim sporazumom RH-EK.
Cilj reformske mjere „Jačanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada kroz unaprjeđenje poslovnih procesa HZZ-a“ (C4.1. R2) vrijedne 35 milijuna kuna je ojačati potporu nezaposlenim osobama i ranjivim skupinama jačanjem administrativnih kapaciteta te unapređenjem kadrovskih vještina za rad s ranjivim skupinama, unapređenjem sustava profiliranja te segmentacijom ranjivih skupina, uspostavom plana integracije i aktivacijskih programa ranjivih skupina na tržište rada, razvojem sustava praćenja rezultata integracije na tržište rada primjenom aktivnih mjera politike zapošljavanja na razini korisnika, širenjem i reorganizacijom postojeće mreže centara za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK), radi privlačenja mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, te povećanjem iznosa i trajanja naknade za nezaposlenost u skladu s rezultatima analize. Ciljna vrijednost ove reformske mjere je boljom kvalitetom potpore uključiti 5000 osoba iz ranjivim skupina definiranih Operativnim sporazumom RH-EK.
Od 1. veljače 2024. do 27 kolovoza 2024. u program aktivacije prema definiranom protokolu uključeno je 8.467 osoba koji su prošli motivacijsko savjetovanje i sa kojima je zaključen Sporazum za uključivanje na tržište rada, dok je u CISOK centrima je od 01. veljače 2024 do 23. kolovoza 2024. ukupno obuhvaćeno 842 neaktivnih osoba koje su primile jednu od individualnih usluga CISOK centra, a od kojih je 570 u NEET statusu.
Reformska mjere „Uspostava sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba i investicije“ iznosa 200.000 kuna uz koju se veže se i reformska investicija „Provedba sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba“ u iznosu od 300 milijuna kuna ima za cilj povećati zapošljivost radnika i bolje uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada podupiranjem cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, posebno zelenih i digitalnih vještina kroz novi Zakona o obrazovanju odraslih, mapiranje vještina potrebnih tržištu rada, razvoj informatičkog alata za sveobuhvatnu procjenu vještina potencijalnih korisnika, informiranje ranjivih skupina kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u inicijativama za usavršavanje, uključujući financiranje vaučera za akreditirane programe obrazovanja odraslih, osposobljavanja i usavršavanja radi stjecanja vještina potrebnih na tržištu rada, a posebno u prelasku na zeleno i digitalno gospodarstvo.
Od 1.travnja 2022. do 23 kolovoza 2024. zaprimljeno je više od 20.400 zahtjeva od čega je 77% korisnika zainteresirano za stjecanje digitalnih vještina. Dodijeljen je ukupno 15.931 vaučer. U obrazovanje je trenutno uključeno 2.508 korisnika, dok je 12.167 korisnika završilo obrazovanje te im je izdana potvrda/uvjerenje o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja osoba kojima je dodijeljen vaučer, njih 2.836 su pripadnici jedne od osjetljivih skupina: NEET korisnici – 1.819 (11,4 %), dugotrajno nezaposleni – 642 (4 %), neaktivni – 375 (2,4 %).