Mehanizam za oporavak i otpornost nastao je kao odgovor Europske unije na ekonomske i i društvene posljedice pandemije uzrokovane koronavirusom koja je 2020. iznenada pogodila svijet kako bi države članice Europske unije što prije izišle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva.

Tako je u svibnju 2020. Europska komisija predložila plan oporavka za Europu, a čelnici država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO). Tako je državama članicama omogućeno korištenje 1.824 milijarde eura za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, i to: 750 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i 1.074 milijarde eura iz VFO-a. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje. Kako bi iskoristile dio sredstava osiguranih Mehanizmom, države članice trebaju pripremiti vlastiti akcijski plan, mjera i reformi koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize.

Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna što ju stavlja na vrh država članica EU po omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a. Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna.

Preduvjet za korištenje sredstava iz RRF-a je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) koji, u skladu s ciljevima RRF-a, obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. Uzimajući u obzir glavne ciljeve Mehanizma, u pripremi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, Vlada je posebnu pozornost pridala reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana.

Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) temelji se na strateškim dokumentima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade u tekućem desetljeću. Plan oporavka usklađen je s ključnim i strateškim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., Nacionalni program reformi 2019., Posebne preporuke Vijeća EU-a (Country-specific recommendations – CSR) u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020., Akcijski plan za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je temeljni strateški razvojni dokument za ovo desetljeće.

NPOO-se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative, a to su komponente: Gospodarstvo, Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, Obrazovanje, znanost i istraživanje, Tržište rada i socijalna zaštita, Zdravstvo te inicijativa Obnova zgrada.

Rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kreiranju reformi, mjera i investicija dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje od 2021.-2026. koji je dio zajedničkog europskog odgovora na društveno-ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa. Značajan doprinos u osmišljavanju reformskih investicija, HZZ je ostvario u dvije komponente „Javna uprava, pravosuđe i državna imovina“ i  „Tržište rada i socijalna zaštita“.

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje od 2021.-2026. Hrvatski zavod za zapošljavanje kao korisnička institucija je zadužen za provedbu reformske investicije „Digitalizacija i informatizacija HZZ-a“ (C2.3. R3-I10) u vrijednosti od 57.462.803,00 kuna koja je dio „Digitalne transformacije društva i javne uprave“ (C2.3.) unutar komponente C2 „Javna uprava, pravosuđe i državna imovina“.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je u komponenti „Tržište rada i socijalna zaštita“ (C4) nositelj reformskih mjera: „Razvoj i provedba novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije tržišta rada“ (C4.1. R1)  u iznosu od 1,1 milijardi kuna, „Jačanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada kroz unaprjeđenje poslovnih procesa HZZ-a“ (C4.1. R2)  vrijednosti 35 milijuna kuna i „Uspostava sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba i investicije“ iznosa 200.000 kuna.. Uz istu komponentu veže se i reformska investicija „Provedba sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba“ u iznosu od 300 milijuna kuna.

VIŠE:
https://planoporavka.gov.hr/
https://europa.eu/next-generation-eu/index_hr
https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/recovery-coronavirus/recovery-and-resilience-facility_en
https://vlada.gov.hr/europski-semestar-19455/19455
https://hrvatska2030.hr/

Ovaj sadržaj je isključiva odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.